Porezni nadzor u privatnoj praksi i pravnim osobama (zdravstvenoj ustanovi i trgovačkom društvu)

Porezni nadzor u privatnoj praksi i pravnim osobama (zdravstvenoj ustanovi i trgovačkom društvu)
Stomatološka djelatnost može se obavljati u:
1. privatnoj praksi
2. zdravstvenoj ustanovi i
3. trgovačkom društvu

 

- dohodak utvrđuju na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija kao razliku između poslovnih primitaka i poslovno opravdanih izdataka nastalih, po načelu blagajne na Obrascu DOH

Poslovne knjige za samostalnu djelatnost
- Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI). Za priznavanje poslovnih izdataka porezni obveznik mora imati uredne knjigovodstvene isprave. Između primitaka i izdataka mora postojati međuzavisnost, što znači da učinjeni izdatak treba utjecati na povećanje primitaka. U Obrascu KPI ne iskazuju se izdatci koji su prouzročeni osobnim potrebama poreznog obveznika i nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka od samostalne djelatnosti te izdatci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka, kao što su: porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi, izdatci za novčane kazne i prekršaje, izdatci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka, plaćene novčane kazne koje se izriču za učinjene porezne prekršaje i sl.
- Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI)
- Evidencija o tražbinama i obvezama (Obrazac TO)
- Posebnu evidenciju o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala posebno za svako porezno razdoblje koja se zaključuje sa stanjem na 31. prosinca svake godine (radi utvrđivanja povezanosti primitaka s izdatcima zato što nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal koji ugrađuju u gotov proizvod ili uslugu)
- Inventura minimalno jednom godišnje obaviti godišnji popis
- za zdravstvene usluge navoditi oslobođenje na izdanom računu
- usluge i isporuke dobara zdravstvenih radnika koji se bave zdravstvenom djelatnošću kao slobodnim zanimanjem u okviru privatne prakse, smatraju se isporukama koje su od javnog interesa i oslobođene su od plaćanja PDV-a prema čl. 39.st.1.t.e) Zakona o PDV-u
- porezno oslobođenje od plaćanja PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza znači da doktori dentalne medicine svojim pacijentima za obavljene zdravstvene usluge ne obračunavaju PDV ali niti nemaju pravo na odbitak odnosno povrat pretporeza po ulaznim računima koje su im zaračunali njihovi dobavljači već im je nabavna cijena zajedno s PDV-om trošak nabave.
- ako privatna praksa uz oslobođene isporuke obavlja i oporezive isporuke (daje u zakup poslovne prostore, obavlja estetske usluge koje nisu povezane sa zdravljem i sl.) i s oporezivim isporukama pređe prag isporuke od 60.000,00 eura, mora ući u sustav PDV-a po sili zakona a ako su oporezive isporuke ispod praga može ući na vlastiti zahtjev ukoliko ima interes
- kad privatna praksa zbog gore navedenih razloga uđe u sustav PDV-a, treba voditi i poslovne knjige i evidencije sukladno propisima o PDV-u, a to su:
- Knjiga ulaznih računa (U-RA)
- Knjiga izlaznih računa (I-RA)
- Posebna evidencija o stjecanju dobara i usluga unutar EU-a (Obrazac PDV-S)
- Obrazac PDV
- doktori dentalne medicine i dentalni tehničari koji inače nisu obveznici PDV-a moraju se registrirati za potreba PDV-a ako su primatelji usluga iz EU-a i trećih zemalja za koje je propisan prijenos porezne obveze, te ako vrijednost dobara koje stječu iz EU-a prelazi prag stjecanja od 10.000,00 eura.
- Stjecanje dobara iz EU 
- kada dobra iz druge države članice stječu mali porezni obveznici (nisu u sustavu PDV-a) bitan je prag stjecanja koji iznosi 10.000,00 eura. Ako mali porezni obveznici kupuju dobra iz druge države članice tada će im isporučitelj dobara iz druge države članice na isporučena dobra obračunati PDV u skladu s propisima te države članice. Mali porezni obveznici koji u tuzemstvu prijeđu prag stjecanja ili od njega odustanu (što ih obvezuje na rok od dvije kalendarske godine), moraju zatražiti PDV identifikacijski broj, temeljem kojeg im dobavljač iz druge države članice na obavljenu isporuku dobara neće zaračunati PDV svoje države članice, već mali obveznici moraju u RH obračunati i platiti hrvatski PDV na stjecanje dobara. Odnosno, moraju si zaračunati hrvatski PDV ali si ga nemaju pravo odbiti kao pretporez.
- Primljene usluge iz EU i trećih zemalja
Ako porezni obveznik koji ima sjedište u EU ili trećoj zemlji obavi uslugu malom poreznom obvezniku sa sjedištem u tuzemstvu, tada mali porezni obveznik temeljem prijenosa porezne obveze plaća PDV u RH. 
- za obavljene usluge doktori dentalne medicine i dentalni tehničari obvezni su korisnicima usluga izdavati račune.
- kako je riječ o isporukama dobara i usluga doktora dentalne medicine i dentalnih tehničara koji obavljaju djelatnost u okviru privatne prakse, a čije su usluge oslobođene oporezivanja, na računu je potrebno staviti napomenu: „Oslobođeno plaćanja PDV-a prema čl. 39.st.1.t.e) Zakona o PDV-u“.

Obveznici fiskalizacije
- Privatna praksa obveznik je fiskalizacije jer primaju gotovinske uplate (što uključuje gotovinu i kartice), tako da moraju:
- izdavati fiskalizirane račune putem naplatnog uređaja,
- prijaviti poslovni prostor i radno vrijeme u poslovnom prostoru, Poreznoj upravi
podatke o svim poslovnim prostorima u kojima se obavlja djelatnost i radnom vremenu dostaviti Poreznoj upravi. Ukoliko nastanu promjene kod postojećeg poslovnog prostora, a tiču se između ostaloga i promjene radnoga vremena, iste je obveznik fiskalizacije dužan naknadno dostaviti kroz uspostavljeni sustav razmjene podataka i to prije slanja prvog računa kojeg je potrebno izdati u tom poslovnom prostoru kod kojeg je došlo do promjene radnog vremena.
- internim aktom odrediti visinu blagajničkom maksimuma do 2.000,00 eura
- blagajnički maksimum je najviši iznos gotovog novca koji se može zadržati u blagajni na kraju radnog dana, a koji mu je potreban drugi dan za vraćanje ostatka novca pacijentima. Iznos gotovog novca iznad visine blagajničkom maksimuma na kraju dana (ili najkasnije sljedeći dan) polaže se na transakcijski račun
- voditi računa o tome da za nabavu proizvoda i usluga mogu obaviti plaćanja gotovim novcem do svote od 700,00 eura po jednom računu drugom poreznom obvezniku fiskalizacije
- donijeti interni akt o pravilima slijednosti numeričkih brojeva računa, o poslovnim prostorima, oznakama naplatnih uređaja te označavanju operatera na naplatnim uređajima (interni akt se ne mora dostaviti u Poreznu upravu, nego mora biti u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije)
- prilagoditi sadržaj računa (broj računa, oznaka poslovnog prostora i oznaka operatera mora odgovarati podacima u internom aktu o slijednosti računa, poslovnim prostorima i oznakama operatera na naplatnim uređajima)
- postaviti upozoravajuće naljepnice o obvezi izdavanja i uzimanja računa.
- imati ovjerenu uvezenu knjigu računa
U slučaju potpunog prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja i/ili nemogućnosti uspostave veze za razmjenu podataka s Poreznom upravom, obveznici fiskalizacije dužni su izdavati račune iz uvezane knjige računa (uvezenu knjigu računa prije početka upotrebe ovjerava Ministarstvo financija, Porezna uprava).

Budući da je cilj poreznog nadzora utvrditi točnost prijavljenih poreznih obveza i usklađenost s propisima, Porezna uprava može još tražiti:
- rješenje o djelatnosti, licenca
- cjenik usluga istaknut na vidljivom mjestu za pacijente
- evidencije o radnicima i radnom vremenu (obračun plaća)
- ugovore o radu
- ugovor sa HZZO-om (ako imaju ugovoreni odnos) naplatu od participacije temeljem ugovora s HZZO-e voditi odvojeno od fiskalne blagajne
- ugovor s dentalnim tehničarem
- ugovor o najmu
- prijavu poreza po odbitku za najam vlasnika poslovnog prostora
- odluke o isplati primitaka (naknade za prijevoz, stimulacije, neoporezive naknade, interne akte o korištenju vlastitog automobila u službene svrhe, korištenju službenog automobila u privatne svrhe i sl.)
- mogu izvršiti provjeru neoporezivih primitaka (prijevoz, dnevnice, nagrade i sl. da li su opravdani i u skladu s poreznim propisima)
- da li su svi izdani računi fiskalizirani i iskazani u poslovnim knjigama
- da li su svim pacijentima kojima su pružene usluge izdani računi i da li su plaćeni
- da li gotovinski prometi odgovaraju fiskaliziranim prometima
- provjeravaju primitake od HZZO-a i njihovo evidentiranje
- usklađenost računa izdanim HZZO-a s isplatama HZZO-a
- provjeravaju prava na pretporez (ukoliko se obavljaju samo oslobođene isporuke, ne može se koristiti pretporez)
- kontrola navođenja oslobođenja na računu za zdravstvene usluge po čl. 39. Zakona o PDV-u
- usklađenost obračuna doprinosa s minimalnim osnovicama za zdravstvenu djelatnost
- fiskalizaciju i neprijavljene prihode
- gotovinske uplate bez računa
- fiktivne troškove (izmišljene putne troškove, reprezentaciju)
- isplate neoporezivih primitaka bez osove
- ugovor s HZZO-a, primitke od HZZO-a koji moraju biti evidentirani u KPI a isplata HZZO-a povezana s izdanim računima HZZO-e
- da li je reprezentacija ispravno evidentirana i ograničena (50% priznati izdatak)
- da li je izvršena inventura na kraju godine
- da li je u Popis dugotrajne imovine ispravno unesena dugotrajna imovina (nabavna vrijednost veća od 665 eura i vijek trajanja dulji od 1 godine) zbog utvrđivanja izdataka otpisa (amortizacije)
- ako obavljaju usluge dentalnog turizma, te da li primjenjuju ispravan postupak oporezivanja „putničkih agencija“

Kako se pripremiti za nadzor:
- voditi ažurne i uredne knjige – redovito i točno knjižene
- svi gotovinski računi uključujući i plaćeni karticama moraju biti fiskalizirani, usklađeni s dnevnim prometom i numerirani sukladno internom aktu o pravilima slijednosti računa, poslovnih prostora i radnom vremenu
- svi dokumenti (knjigovodstvene isprave) moraju biti uredno pohranjeni – računi, nalozi, ugovori, odluke
- interni akti i pravilnici ažurirani

Što sve porezni nadzor može tražiti u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima

 

- obveznici su poreza na dobit
- poslovne knjige vode prema načelu dvojnog knjigovodstva
- poslovne knjige zdravstvenih ustanova i trgovačkih društava (poliklinika) čine:
- dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige, Knjiga U-RA, knjiga I-RA, knjiga blagajne (ako imaju gotovinske transakcije) PDV-S (ako stječu dobra iz EU-e iznad praga od 10.000,00 eura ili obavljaju ili primaju usluge iz zemalja članica EU bez obzira na iznos jer nema praga).
- dnevnik je poslovna knjiga u koju se knjigovodstven promjene unose kronološki
- glavna knjiga je sustavna evidencija svih knjigovodstvenih promjena prema njihovoj vrsti, na temelju unaprijed pripremljenog kontnog plana, a glavnu knjigu čine bilančni i izvanbilančni zapisi.
- pomoćne knjige koje se odnose na imovinu u materijalnom obliku iskazuju se u količinama i novčanim iznosima.
- u pomoćne knjige npr. ulaze: analitičko knjigovodstvo dugotrajne imovine, analitičko knjigovodstvo zaliha, analitičko knjigovodstvo sitnog inventara, evidencija putnih naloga i korištenja službenih automobila, knjige izlaznih računa, knjige ulaznih računa, te ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima ili vlastitim potrebama
- čl. 11.st.14. Zakona o računovodstvu određuje da su pomoćne knjige evidencije koje se odnose na „imovinu u materijalnom obliku a iskazuju se u količinama i novčanim iznosima“, što znači da trebaju voditi materijalno knjigovodstvo za svaki artikl pojedinačno voditi zalihu i to količinski i vrijednosno
- za potrebe nadzora nužno je osigurati ispravne dokaze o nabavi i utrošku zaliha materijala
- kao dodatni mehanizam kontrole dobro je provoditi usporedbu utroška zaliha s prihodima od prodanih stomatoloških proizvoda i usluga, razlike između ostvarenih prihoda od usluga i terećenih materijalnih troškova predstavljaju razliku u cijeni
- biti u mogućnosti dokazati da je utrošak materijala u korelaciji s prihodima, odnosno da se može dokazati povezanost troškova i prihoda
- Financijske izvještaje sastavljaju u skladu sa zahtjevima HSFI-a, odnosno MSFI-a, ovisno o tome jesu li kategorizirane kao mikro, mali, srednji ili veliki poduzetnici. Ustanove nisu jedino obveznici javne objave
- Za obavljene usluge obvezni su korisnicima usluga izdati račun prema Općem poreznom zakonu, Zakonu o fiskalizaciji i Zakonu o PDV-u
- Obveznici su Fiskalizacije izdanih računa
obveznici fiskalizacije, ovisno o veličini, mogu odrediti blagajnički maksimum najviše do svota koje su propisane Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 1/24.)
Sukladno izmijenjenom čl. 41.f. st. 2. Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 146/12. – 1/24.), propisane su najviše svote blagajničkom maksimuma prema veličini poreznog obveznika i to:
za mikro subjekte (manje od 10 radnika prosječno godišnje i godišnji poslovni prihod manji od 2 mil eura) i fizičke osobe (privatne prakse) do 2.000,00 €
za male subjekte do 7.000,00 € (zapošljavaju manje od 50 radnika prihod manji od 10 mil.)eura ili ukupna aktiva manja od 10 mil. eura
za srednje subjekte do 12.000,00 € (godišnji broj radnika i ukupni prihod ili zboj bilance iznad 1 mil. eura i
a subjekte koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo do 15.000,00 €.
članak 41.f Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 146/12. – 1/24.) propisuje da su doktori dentalne medicine i dentalni tehničari koji obavljaju djelatnost u okviru privatne prakse, zdravstvenoga trgovačkog društva ili zdravstvene ustanove
kao obveznici fiskalizacije obvezni su:
- internim aktom odrediti visinu blagajničkom maksimuma npr. do 2.000,00 eura (ako se radi o mikro subjektu s manje od 10 zaposlenih ili fizičkoj osobi)
- blagajnički maksimum je najveća svota gotova novca koja se može nalaziti u blagajni na kraju radnog dana. U svotu blagajničkog maksimuma, u skladu s čl. 28. st. 4. Zakona o fiskalizaciji, ne uključuje se nagrada za dobro obavljenu uslugu (napojnica).
- gotov novac primljen tijekom dana, iznad visine blagajničkog maksimuma, obavezno se mora uplatiti na račun otvoren kod banke isti, a najkasnije slijedeći radni dan.
- kada utvrde da se na kraju radnog dana u blagajni nalazi veća svota gotova novca u odnosu na svotu utvrđenu blagajničkim maksimumom, taj dan, a najkasnije sljedećega radnog rada svotu iznad blagajničkog maksimuma uplatiti na račun u banci
- za nabavu proizvoda i usluga obaviti plaćanja gotovim novcem do svote od 700,00 eura po jednom računu drugom obvezniku fiskalizacije.
- poslovanje gotovinom između obveznika fiskalizacije uređeno je odredbama Općega poreznog zakona (NN 115/16. – 114/22.), Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12. – 114/23.) i Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 146/12. – 1/24.).
- plaćanja između obveznika fiskalizacije mogu se obavljati gotovinom (izravnom predajom novca), odnosno uplatom gotovog novca na transakcijski račun i isplatom s računa, prema čl. 28. st. 3. Zakona o fiskalizaciji, do svote od 700,00 eura po jednom računu. Međutim, obveznicima fiskalizacije nije dopušteno plaćanje gotovim novcem i zadržavanje gotova novca u blagajni niti do visine blagajničkog maksimuma ako na računu u banci postoje evidentirane neizvršene obveze za plaćanje. Tada je obveznik fiskalizacije obvezan primljeni gotov novac uplatiti na svoj račun za redovito poslovanje odmah, a najkasnije sljedeći radni dan, radi namirenja svojih dugovanja.
- kada je riječ o naplatama i isplatama fizičkim osobama i građanima, najviše dopuštene svote određuje Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (NN 108/17. – 151/22.), u skladu s kojim pravna i fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000,00 € i većoj od navedenog iznosa. Navedeno se ograničenje primjenjuje također ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno očigledno povezanih transakcija u vrijednosti od 10.000,00 € i većoj.
- donijeti interni akt o pravilima slijednosti numeričkih brojeva računa, o poslovnim prostorima, oznakama naplatnih uređaja te označavanju operatera na naplatnim uređajima (interni akt se ne mora dostaviti u Poreznu upravu, nego mora biti u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije)
- prilagoditi sadržaj računa (broj računa, oznaka poslovnog prostora i oznaka operatera mora odgovarati podacima u internom aktu o slijednosti računa, poslovnim prostorima i oznakama operatera na naplatnim uređajima)
- postaviti upozoravajuće naljepnice o obvezi izdavanja i uzimanja računa.
- imati ovjerenu uvezenu knjigu računa
U slučaju potpunog prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja i/ili nemogućnosti uspostave veze za razmjenu podataka s Poreznom upravom, obveznici fiskalizacije dužni su izdavati račune iz uvezane knjige računa (uvezenu knjigu računa prije početka upotrebe ovjerava Ministarstvo financija, Porezna uprava).
- Usluge i isporuke dobara doktora dentalne medicine i dentalnih tehničara koji se bave zdravstvenom djelatnošću kao slobodnim zanimanjem u okviru privatne prakse, u okviru zdravstvenog trgovačkog društva ili ustanove, smatraju se isporukama od javnog interesa i oslobođene su od plaćanja PDV-a, a prema čl. 39. Zakona o PDV-u i čl. 53. Pravilnika o PDV-u.
- Voditi odvojene evidencije za oslobođene i oporezive isporuke
- prema čl. 39. st. 1. t. e) Zakona o PDV-u te čl. 53. Pravilnika o PDV-u zdravstvene ustanove i poliklinike obavljaju oslobođene isporuke od javnog interesa bez prava na odbitak pretporeza što znači da nemaju pravo odbiti pretporez koji su im zaračunali dobavljači već im je on trošak poslovanja.
- u slučaju da privatna praksa, ustanova ili zdravstveno trgovačko društvo) dijelom obavlja oslobođene, a dijelom oporezive isporuke, tada ostvaruje pravo na odbitak pretporeza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke. U tom je slučaju u knjigovodstvenoj evidenciji potrebno osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na oporezive i oslobođene isporuke dobara i usluga.
- ako porezni obveznik uz oslobođene isporuke iz čl. 39. (zdravstvene usluge) i čl. 40. (najam za stambene potrebe) Zakona o PDV-u, obavlja i oporezive isporuke dobara i usluga (npr. ostvaruje prihode od: zakupa poslovnog prostora, najma stanova radi povremenog boravka u turističke i poslovne svrhe, najma zajedničkih garaža, estetskih usluga koje nisu povezane s zdravljem i sl.), tada te isporuke podliježu oporezivanju PDV-om kada u tijeku 2025. godine pređu prag od 60.000,00 eura, idući dan moraju se upisati u sustav PDV-a po sili zakona ili za oporezive oporezivu usluge mogu ući u sustav PDV-a dobrovoljno iako nisu prešli prag od 60.000,00 eura, ako imaju interes.
- zbog istodobnog obavljanja oslobođenih usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza te oporezivih isporuka po kojima je dopušten odbitak pretporeza, svotu pretporeza iz ulaznih računa treba podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koji se ne može odbiti Zbog navedenog u tom slučaju ulazni računi trebaju se podijeliti na:
- račune za potrebe oslobođenih isporuka - za koje nije dopušten odbitak pretporeza
- račune za potrebe oporezivih isporuka - za koje je dopušten odbitak pretporeza u cijelosti
- račune za potrebe oslobođenih i oporezivih isporuka - za koje treba utvrditi % za podjelu pretporeza (pro-ratu)
- iako je većina usluga koje obavljaju doktori dentalne medicine oslobođena PDV-a, neke usluge mogu biti oporezive PDV-om i to u slučaju kada od obavljanja tih usluga prelaze propisani prag od 60.000,00 eura. To bi bile zdravstvene usluge estetske prirode koje nisu povezane s zdravljem već ljepšim izgledom.
- međutim i kod usluga estetskih zahvata može se raditi o oporezivim i o oslobođenim uslugama. Kada su estetske usluge u vezi s liječenjem i zaštitom zdravlja, radi se o uslugama koje su oslobođene PDV-a, a ako su usluge estetskih zahvata s ciljem ljepšeg izgleda pacijenata, radi se o oporezivim isporukama.
- u situacijama kada zdravstvene privatne prakse, ustanove i trgovačka društva obavljaju transakcije s EU-om, trebaju se kao mali porezni obveznici koji nisu u PDV-u, registrirati za potrebe PDV-a i zatražiti PDV identifikacijski broj u sljedećim slučajevima:
- kada nabavljaju dobra iz drugih država članica EU-a, ako u tekućoj kalendarskoj godini vrijednost dobara koja stječu prelazi svotu od 10.000,00 eura, koji je propisan kao prag stjecanja i
- kada obavljaju ili se koriste uslugama iz drugih država članica EU-a, bez obzira na vrijednost usluga jer se na usluge se ne primjenjuje prag stjecanja kao kod dobara
Na osnovi dodijeljenog PDV ID broja, dobavljač iz druge države članice EU-a neće zaračunati PDV svoje države članice, nego će primjenom mehanizma „reverse charge“ prenijeti poreznu obvezu na primatelja, koji će si sam obračunati i platiti hrvatski PDV na obavljeno stjecanje bez prava na odbitak pretporeza

Cilj poreznog nadzora je utvrditi točnost prijavljenih poreznih obveza i usklađenost s propisima, tako da Porezna uprava može još tražiti:

- evidenciju o radnicima i radnom vremenu (s aspekta točnog obračuna plaća)
- knjigovodstvene isprave o provedenoj inventuri
- obračun plaća (prema ugovorima o radu, pravilnicima o radu i granskom kolektivnom ugovoru)
- izvršiti kontrolu usklađenost obračuna doprinosa s minimalnim osnovicama za zdravstvene djelatnosti
- ugovore s dobavljačima
- ugovore o najmu prostora
- ugovor s HZZO-a ako je zdravstvena ustanova ugovorni partner (trgovačka društva ne mogu biti ugovorni partner HZZO-a), naplatu od participacije temeljem ugovora s HZZO-e voditi odvojeno od fiskalne blagajne
- odluke o isplati (oporezivih i neoporezivih primitaka, stimulacija i sl.)
- odluke o korištenju službenog osobnog u privatne svrhe (primitak u naravi s osnove korištenja službenim automobilom u privatne svrhe, npr. 1% nabavne vrijednosti automobila mjesečno)
- kontrolu točnosti knjiženja troškova reprezentacije (50:50)
- kontrolu točnosti knjiženja troškova osobnih vozila (50:50)
- redovitost i ispravnost prijave primitaka (JOPPD Obrasci)
- prijava poreza po odbitku (u slučaju ugovora o zakupu poslovnog prostora) za vlasnika poslovnog prostora
- kontrolu neprijavljenih prihoda, gotovinskih uplata bez računa, fiktivnih troškova, isplate neoporezivih primitaka bez osnove
- provjera prava na odbitak pretporeza
- provjera oslobođenja od PDV-a za zdravstvene usluge i provjera estetskih usluga koje nisu povezane s zdravljem (zbog prelaska praga i ulazak u sustav PDV-a po sili zakona)
- kod pravnih osoba registriranih za dentalno zdravstveni turizam kontrola primjene posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija, tada nije dopušten odbitak pretporeza po ulaznim računima
- kontrola navođenja oslobođenja na računima za zdravstvene usluge navođenje oslobođenja od oporezivanja „Oslobođeno plaćanja PDV-a prema čl. 39.st.1.t.e) Zakona o PDV-u“
- u računima za nabavu ne smiju se nalaziti računi za vlastitu potrošnju
- kontroliraju redovitost podnošenja godišnjih prijava, izvještaja i sl.

Kako se pripremiti za nadzor
- voditi ažurne i uredne knjige (redovito i točno knjiženje)
- svi gotovinski računi moraju biti fiskalizirani, usklađeni s dnevnim prometom i ispravno numerirani sukladno internom aktu o slijednosti računa, poslovnim prostorima i radnom vremenu
- provjeriti da li postoje neizdani računi za pružene usluge koje su plaćene gotovinom ili karticom, da li svi gotovinski računi imaju ispisane ZKI I JIR oznake
- sve knjigovodstvene isprave moraju biti dostupne
- interni akti i pravilnici ažurirani
- inventurne liste su knjigovodstvene isprave pa moraju biti dostupne na zahtjev ako se vodi skladište materijala
- surađivati s osobama iz nadzora