Novine u obračunu plaća i druge izmjene poreznih propisa od 1. siječnja 2024. godine - sažetak
U NN 114/23 objavljeno je svih 9 zakona koji čine Šesti krug porezne reforme
Čak 53 % stjecatelja dohotka od nesamostalnog rada nema dovoljno dohotka za iskoristiti osobni odbitak pa se uvodi promjene u metodologiji obračuna plaća s time da je najveća promjena nastala temeljem izmjene zakona o doprinosima za radnike s bruto plaćama do 1.300,00
Zakonodavac je htio da se poveća neto plaća radnika s najnižim primanjima kroz smanjenje osnovice za plaćanje doprinosa za MIO I. stup s time da poslodavci i nadalje mogu koristiti sva oslobođenja što se tiče plaćanja doprinosa za mladog radnika.
Daje se ovlaštenje JLS -e da uređuju stope poreza na dohodak po kojima će građani plaćati poreze, jača se fiskalna autonomija lokalnih jedinica.
Zaokružuju se propisani pragovi i limiti na „okrugle“ brojeve.
Izmjene i dopune zakona o doprinosa
Najvažnija izmjena nalazi se u čl. 21. a to je da se radnicima s plaćom do 1.300,00 eura neovisno o tome koliko sati je radio radnik ili kod koliko poslodavaca je zaposlen ako mu bruto plaća iznosi manje od 1.300,00 eura, radnik ima pravo na umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa MIO I. stup. Biti će problem u prikupljanju informacija od radnika za visinu njegove bruto plaće kod drugog poslodavca.
Umanjenje se samo odnosi na primitak koje se po članku 21. smatra plaćom (prema evidenciji radnog vremena), naknada plaća na teret poslodavca (bolovanje na teret poslodavca, naknada za godišnji).
Ostali primici iz čl. 22. Izmjene zakona o doprinosima iako se sukladno porezom propisu smatraju plaćom na njih se ne može koristiti umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa za MIO I. stup. Umanjenje se ne može koristiti za ostale primitke koji se poreznim propisima smatraju plaćom ali za svrhe doprinosa ostalim primitkom (bonusi, stimulacije…) na takvim se primicima ne može koristiti umanjene doprinosa.
Kada je riječ o plaći u naravi, ako je taj primitak ugovoren kao dio mjesečne plaće ugovorom o radu i zajedno s plaćom u novcu iznosi bruto do 1.300 može se koristi umanjenje
Umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa koristi se samo za MIO I. stup i za ništa više.
Ako poslodavac slučajno radniku nije priznao umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa MIO I: stup, ako radnik to od poslodavca zatraži, poslodavac će morati ispravljati obračun i izmijeniti JOPPD obrazac jer Porezna uprava u posebnom postupku ne provodi obračun doprinosa kao što je to slučaj kod poreza.
Doprinosi koji nisu plaćeni po ovoj osnovici tretiraju se kao da su plaćeni pa neće utjecati na buduću mirovinu (polje 12. JOPPD Obrasca u kojem se navodi podatak o bruto plaći koristiti će se obračun mirovine).
Od ostalih izmjena zakona o doprinosima treba napomenuti izmjenu kod obrtnika odnosno osoba kojima je obrtnička djelatnost druga djelatnost, jer njima sada po novom doprinosi na osnovicu godišnjeg dohotka dospijevaju krajem veljače.
Uz to, država želi potaknuti samozaposlene osobe da plaćaju doprinose na veće osnovice od onih obvezujućih pa im je u 2024. godini omogućen veći izbor s obzirom na kombinacije osnovica za plaćanje doprinosa.
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak
Izmjene porez na dohodak su krupne sa stajališta podjele fiskalnih pravila na razini države ali nisu promijenile metodologiju u obračuna i nije ih problem ugraditi u sustav obračuna.
Najvažnije izmjene Zakona o porezu na dohodak:
- povećan je osnovni osobni odbitak,
- povećan je mjesečni i godišnji iznos porezne osnovice za primjenu niže i više stope poreza
- propisane su najniže i najviše stope poreza na dohodak koje mogu utvrditi lokalne jedinice
- ukinut je prirez
- povećane su stope poreza na dohodak za dohodak od imovine i kapitala
- promijenjen je rok dospijeća poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi za samostalne djelatnosti
- propisano je porezno obilježje napojnica
- proširen je dohodak od kapitala
- ukinuto je oporezivanje zarada ostvarenih ulaganjem u obveznice i trezorske zapise
Primjena počinje 1.1. ali ćemo imati kod preseljenja zaposlenika iz jedne lokalne jedinice u drugu i praćenje toga. Neto primitak raspoloživ radniku ovisiti će o Odlukama JLS (poreznim stopama).
Da bi bila riječ o napojnici ona mora biti evidentiranu u sustavu fiskalizaciju, odnosno mora se raditi o primitku koji je prošao sustav fiskalizacije. Ne podliježe javnim davanjima do iznosa 3.360 godišnje i pratiti će se na mjesečnoj razini. To znači da onaj tko radi 4 mjeseca moći će primiti ukupnu godišnju svotu neoporezive napojnice od 3.360 eura.
Razlika iznad 3.360 eura predstavlja drugi dohodak oslobođen doprinosa a stopa poreza će biti fiksna i zakonom određena 20 % a ne niža kao niža određena u lokalnoj jedinici gdje osoba kojoj se napojnica isplaćuje ima prebivalište
Isplaćene napojnice neće radnicima utjecati na visinu naknada za bolovanje niti na visinu mirovine.
Napojnica ne podliježe PDV-u samo ako se isplaćuje osobama kojima je namijenjena, međutim ako poslodavac odluči napojnice ne isplaćivati radnicima, radi se o oporezivoj svoti na koju treba obračunati PDV.
Hoće li poslodavac isplatiti napojnice i kako ih podijeliti radnicima ili neće ne određuje zakonodavac ali ako ono što je primljeno na ime napojnica poduzetnik zadrži za sebe mora knjižiti prihod i platiti PDV na to.
Napojnice će se neovisno da li su naplaćene u gotovini ili karticom fiskalizirati odvojeno od računa.
Ukoliko poslodavac isplati napojnice radnicima (može jednom godišnje, mjesečno, jednom tjedno…) do 15. u mjesecu iza mjeseca u kojem su napojnice isplaćene mora podnijeti JOPPD Obrazac.
Potrebno je napomenuti da neoporezivi iznos napojnice nije uključen u čl. 17. Zakona a to znači da će isplaćena napojnica utjecati na to da li netko može biti uzdržavani član (npr. plaća mala a velika napojnica) zbrojeno će se vidjeti da li ta osoba može biti uzdržavani član.
Kod konačnih dohodaka ne mogu se koristi osobni odbici, oni se samo koriste kod godišnjih dohodaka.
Provizija naplaćenu od kartičara na iznos napojnice plaćene karticom odbija se od napojnice, tako da ako je napojnica prihod, isplata napojnice radnicima je rashod, provizija koju je naplatio kartičar također je rashod.
Kad u poslovne svrhe primimo račun za ugostiteljske usluge, taj račun je knjigovodstvena isprava za knjiženje reprezentacije, međutim dana napojnica prema za sada usmenom objašnjenju PU je porezno nepriznati rashod.
Oko zaokruživanja u eurima osim „okruglih“ brojki, potrebno je napomenuti da je značajno povećana vrijednost za dugotrajnu imovinu, dugotrajnom imovinom smatra se nabava predmeta čiji je vijek trajanja duži od godinu dana i vrijednost veća od 665 eura.
Kao i kod doprinosa na drugu djelatnosti, promijenjeno je dospijeće porezne obveze po godišnjoj poreznoj prijavi tako da to nije više dan predaje godišnje prijave, nego na dan roka za predaju 28. veljače, to znači da poreznom obvezniku neće teći zatezne kamate ako preda prijavu a ne plati do 28. veljače.
Novina je kad obrtnik obavlja samostalnu djelatnost (vodi knjigu primitka i izdataka) u prvoj godini ne plaća predujmove poreza na dohodak, ali ako se plaća porez po rješenju plaćati će predujmove po nižoj stopi od 15 % ili višoj 25 % a u konačnoj prijavi po stopama koje su propisale kao niže i više lokalne jedinice.
Nove su stope poreza na dohodak od imovine. Stope koje su bilo 10 sada su 12%, stope koje su bile 20 % sada su 24 %. Isplata dobiti obavlja se po stopi od 12 %.
Promjene kod dohotka od kapitala, proširen je porezni tretman dohotka od dodjele dionica i na dohodak od dodjele udjela. Do kraja 2023. dodjela dionica tretirala se kao dohodak od kapitala ali dodjela udjela kao plaća ili drugi dohodak ovisno o tome da li su se udjeli dodijelili radniku ili osobi koja nije u radnom odnosu. Od sada se dodjela dionica i udjela oporezuje po stopi od 24 % kao konačni dohodak od kapitala.
Dohotkom od kamata se uz kamate iz obveznica ne smatraju ni kamate iz trezorskih zapisa. Kamate koje se ostvaruju s te osnove se ne oporezuju. Oni koji kupuju trezorske zapise ili obveznice RH a prodaju ih prije 2 godine od stjecanje neće na zaradu (kapitalni dobitak) plaćati poreze na dohodak, na taj se način porezno potiče ulaganje u vrijednosne papire koje izdaje Republika Hrvatska.
U Pravilniku poreza na dohodak povećani su iznosi neoporezivih iznosa i to u čl. 6. sportaša, stipendija, nagrade učenicima na praktičnom radu a u članku 7. iznosi koji se isplaćuju osobama u radnom odnosu.
Dnevnica je povećana sa 26,55 na 30 eura, naknada za korištenje privatnog automobil u službene svrhe sa 0,40 na 0,50/km, dar djetetu na 140, nagrade za radne rezultate na 1.120,00 , paušalna naknada za topli obrok 1.200 i td.
Novi neoporezivi iznosi se primjenjuju se od 1.1.2024.
Za dohotke koji su isplaćeni do kraja 2023. primjenjuju se stara pravila, za dohodak koji će se isplaćivati od 1. siječnja primjenjuje se uvećani osobni odbitak, novi porezni razredi i nove porezne stope po načelu blagajne i ne plaća se više prirez.
Prema Zakonu o fiskalizaciji poduzetnici koji imaju interes odnosno koji očekuju da će naplaćivati napojnice moraju intervenirati u program, napojnica se ne izdaju na računu, taj račun neće imati svoj poseban brojevni slijed, vezati će se uz račun za uslugu i morati će se fiskalizirati odmah kad je napojnica dana bez obzira kako je dana gotovinom ili karticom.
Kad porezni nadzor kontrolom u blagajni pronađe 5 eura više, mora postojati za to fiskalizirani račun, to znači da ukoliko u blagajni nalazimo gotovinu moramo za to pronaći i fiskalizirni račun za napojnicu u protivnom slijedi kazna.
U izmjenama zakona o PDV-u ima dosta izmjena oko poslovanja bankarskih institucija ali bitno za sve nas porezne obveznike koji nismo bankarske institucije, je obveza bankarskih institucija da će morati dostavljati podatke za transakcije koje se odvijaju kroz platni promet te će na taj način Porezna uprava kontrolirati promet poduzetnika u svrhu izbjegavanja utaje PDV.
Dvije novine tiču se većine poduzetnika:
- Prag isporuka za ulazak u sustav PDV-a po sili zakona kada osoba postaje obveznik PDV-a se od 1.1.2024. diže se na 40.000,00 eura.
- Nova pravila oko ispravljanja porezne osnovice oko nemogućnosti naplate potraživanja (računa) ili je djelomično naplaćenog računa. Jako se olakšava porezna obveza prodavatelja (isporučitelja).
Ako je od isporuke dobara ili usluga (ispostavljenog računa) proteklo duže od 1 godine, tada u razdoblju od 6 mjesecu (ne kasnije od toga) prodavatelj može provesti ispravak PDV-a pod uvjetom da je proveo sve radnje koje se smatraju pažnjom dobrog gospodarstvenika usmjerene na naplatu tog potraživanja (utužio i sl.) moći će ispraviti obvezu PDV-a bez suglasnosti onoga kome je dobro ili usluga isporučena.
To će vrijediti tek za isporuke od 1.1.2024. što znači da će se moći primijeniti tek u 2025. godini. Nakon godinu dana od ispostavljanja računa u 2024. i naravno i ako smo poduzeli sve radnje naplate.
Također je izmijenjena tehnika oko ispravka obveza PDV-a, do sada moramo dobiti pisanu obavijest kupca da je on za isti iznos ispravio pretporez, a po novim pravilima isporučitelj će samo obavijestiti kupca da je ispravio porez, s time da isporučitelj ima obvezu o ispravku porezne obveze obavijestiti i poreznu upravu (na PDV Obrascu ili nekom drugom dokumentu).
Izmjene Zakona o porezu na dobit
-
Zaokruženi pragovi za primjenu poreznih stopa na 1 milijun eura za oporezivanje po stopi od 10 % a iznad po stopi od 18 %
-
Uvedeno je nešto što malo zbunjuje a kaže se da ukoliko je u rashode poslovanja knjiženo nešto što je izravna ili neizravna korist kao što je mito (kazneno djelo) ne može biti porezno priznati rashod (po meni mito niti do sada moglo biti porezno priznati rashod).
Ukinuto je plaćanje porez po odbitku na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge plaćene inozemnim osobama, ali i do sada se primarno primjenjuju ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja a tek podredno naše porezno zakonodavstvo.
Dospijeće obveze poreza na dobit po godišnjoj poreznoj prijavi ne nastaje na dan predaje prijave poreza na dobit nego zadnjeg dana roka za predaju porezne prijave (najčešće 30.04.) ali se i od tog datuma određuju i novi predujmovi. Porezni obveznik uvijek može podnijeti kao i do sada Zahtjev za promjenu iznosa predujmova poreza na dobiti i Porezna će Rješenjem promijeniti visinu predujmova. To već vrijedi i za Prijave poreza na dobit za 2023. godinu.
U Zakonu o lokalnim porezima novina je to što je potpuno ukinuti prirez, zaokruženi su neki iznosi poreza u eurima a značajno je povećanje kod plaćanja poreza za kuće za odmor.
Do sada je to bilo u gabaritima od 0,66 do 1,99 eura po kvadratnom metru korisne površine kuće za odmor, a od 1.1.2024. je taj raspon od 0,60 do 5,00 eura što je značajno povećanje.
Kad se kuća za odmor koristi i za turističko iznajmljivanje mora se platiti i lokalni porez za kuće za odmor u onom iznosu koji je na njezinom području odredila lokalna jedinica.
